Jaglac sa žutim cvjetovima cvate među prvim cvijećem u proljeće. Raste u svijetlim šumama, među živicama, grmlju. Odgaja se u vrtovima kao ukrasna biljka.
Cijela biljka je dlakava. Cvjetovi se nalaze na kraćoj ili duljoj štapci – na vršku – koja izraste od samog podanka složena u štitastom cvatu. Listovi su neravni, namreškani sa perastim žilicama.
Za vrijeme cvatnje sabire se korijen, list i cvijet. Treba brati one biljke čiji su cvjetovi izrasli na dugoj dršci i nagnuti su na jednu stranu, jer su ljekovitiji.
Jaglac je naročito dobar kao sredstvo protiv plućnih bolesti, nesvjestice, lupanja srca. Čaj od cvjetova povećava broj crvenih krvnih zrnaca. Liječi začepkjenosti, histeriju.
Uzima se korijen: 3/4 kašike na tri dcl ključale vode – tri puta dnevno po šoljicu. Lišće je veoma bogato vitamonim C. Pospješuje cirkulaciju krvi, bolje izbacivanje ispljuvka, protiv nesanice, migrene. Može služiti i kao oblog na uboje. Recept za obloge: 8 supenih kašika biljke stavi se u litru vode i kuha dok se ne ukuha na 1/3.
U medicini se upotrebljava pridanak ili cvijet. Pridanak ili korijen bere se u proljeće ili jesen. Osušeni pridanak ima ugodan miris, veoma sličan anisu.
I cvijet i podanak upotrebljavaju se kao napitak: u litar vode stavi se 2-3 kašike cvijeta i pusti nekoliko sati da se natapa. Tako pripremljen napitak vrlo uspješno djeluje kao umirujuće sredstvo: kao sredstvo za smirivanje glavobolje (migrene), nervoze,nesanice,vrtoglavice i nesvjestice.
Napitak pripreljem od kašike korijena na 3 dcl ključale vode vrlo dobro djeluje protiv bronhitisa. Uzima se tri puta dnevno po šoljicu.
Jaglac liječi bubrege,nesvjesticu, migrenu i reumu. Čaj od suhog lišća jača živce, liječi neuralgiju, hronično začepljenje. Pije se toplo po 2 šoljice dnevno.